Vodovodna mreža otoka Hvara
Općina Jelsa
Vodosprema Tatinja
U centralnu vodospremu otoka Hvara - "Tatinja" dolazi voda iz rijeke Cetine, koja se miješa sa vodom iz izvora u Jelsi - crpilišta "Libora" (prosječne izdašnosti oko 40 l/s). U Jelsi se također nalazi i izvorište "Vir" (cca 6 l/s) koje se upotrebljava povremeno u tijeku ljetnog razdoblja. Na putu od Oskorušice do Tatinje nalazi se odvojak za vodospremu "Basina", koja opskrbljava naselje Basina. Iz glavne vodospreme "Tatinja" vodom se preko mjesnih vodosprema "Gospa" i "Burkovo" opskrbljuje mjesto Jelsa, odnosno preko vodospreme "Vrboska" se opskrbljuje mjesto Vrboska.
Vodocrpilište i procrpna stanica Libora
Tijekom 1965.-te godine izgrađena je kaptaža i crpilište "Libora", koja je 2002. godine obnovljena te je izgrađena moderna crpna stanica "Libora" koja ima dvije funkcije: jedna je crpljenje vode iz kaptaže u vodospremu "Tatinja" gdje se miješa sa vodom iz Cetine, a druga je prepumpavanje tako izmiješane vode iz "Tatinje" u vodospremu "Pitve - Zavala". Naime, do 2002. godine se voda direktno iz kaptaže Jelsa crpila do vodospreme "Tunel" kojom se opskrbljuju mjesta Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol sa sjeverne, te Zavala, Ivan Dolac i Sv. Nedjelja sa južne strane otoka. Kako je izdašnost izvorišta "Libora" bila ograničenog kapaiteta, u špicama turističkih sezona, u ta je mjesta nerijetko dolazila voda povećanog saliniteta. Novim načinom upravljanja vodom od 2002. godine, dakle miješanjem vodom iz Cetine, nema više potrebe za crpljenjem "Libore" preko svojih mogućnosti te od tada sva naselja zapadnog dijela otoka dobivaju vodu jednake kvalitete.
Tunel Pitve - Zavala
Na predjelu Vratnik iznad Pitava izgrađen je prvi hidrotehnički tunel duljine 1400 metara, a u njemu su bile predviđene i dvije vodospreme. Izgrađena je samo jedna vodosprema, a kako ni danas nema potrebe za drugom vodospremom, prostor je iznajmljen vinaru Zlatanu Plenkoviću.
Južni cjevovod
Na južnoj strani otoka Hvara tijeko 1963. godine izgrađen je južni cjevovod kojim voda stiže iz vodocrpilišta "Libora" u Jelsi sve do Grada Hvara. Danas taj cjevovod opskrbljuje sva naselja na južnoj strani otoka Hvara: Zavala, Ivan Dolac, Bojanić Bad, Jagodna, Sveta Nedjelja, koja (kao u ostalom i sva mjesta na otoku Hvaru) tijekom turističke sezone imaju povećanu potrošnju vode.
Središnji dio otoka Hvara
Od sjevernog ulaza tunela "Pitve - Zavala" izgrađen je cjevovod kojim voda stiže do vodospreme "Ravan" i vodospreme "Vrbanj". Ovaj se sustav održava i danas napaja sva mjesta središnjeg dijela otoka Hvara: Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol.
Vodovodna mreža otoka Hvara
Grad Stari Grad
Vodocrpilište Garmica
Grad Stari Grad se u prošlosti opskrbljivao vodom iz crpilišta "Vorba", preko stare vodospreme "Stari Grad". Godine 1984. je izgrađena crpna stanica "Garmica", kapaciteta cca 15 l/s, koja se danas koristi tijekom ljetnih mjeseci.
Vodosprema Stari Grad
Iz vodospreme "Tatinja" do Starog Grada imamo stari salonitni cjevovod koji je promjera 150 mm i koji se koristi samo za poljoprivredu. Godine 1986. je izgrađen novi cjevovod promjera 400 mm, kojim se voda iz glavne vodospreme "Tatinja", slobodnim padom dovodi do vodosprem "Stari Grad" te crpnog bazana "Stari Grad"(u okviru crpne stanice "Stari Grad"). Iz vodospreme "Stari Grad" vodom se opskrbljuje sam grad Stari Grad, a hidroforskim postrojenjem ugrađenim u zasunskoj komori vodospreme "Stari Grad" i selo RUdina koje se nalazi na nadmorskoj visini od cca 90 metara.
Crpna stanica Stari Grad i vodosprema Budinjac
Iz crpne stanice "Stari Grad" koja se nalazi na koti od 60 m.n.v., voda se crpkama diže u vodospremu "BUdinjac" kapaciteta 1000 m3, čija je kota preljeva 181 m.n.v. Iz vodospreme "Budinjac" voda se gravitacijom, preko tunela "Selca - Dubovica". odvodi do prekidne komore "Zaraće"(kota preljeva 128m.n.v.) te dalje sve do grada Hvara. Na potezu od vodospreme "Budinjac" do prekidne komore "Zaraće" nalazi se hidroforsko postrojenje "Selca"(kota terena 152 m.n.v.) kojim se opskrbljuje naselje Selca kod Starog Grada, te crpna stanica"Tunel"( na koti 150 m.n.v.) kojom se voda tlači u vodospremu "Grablje"(kota preljeva 384 m.n.v.) iz koje se opskrbljuju naselja Brusje i Velo Grablje, a u bliskoj budućnosti i naselje Malo Grablje. Ovaj hidrotehnički tunel "Selca - Dubovica" danas je i uređena državna cesta, a na sjevernom ulazu nalazi se crpna stanica "Tunel" koja šalje vodu do vodospreme "Grablje", za vodoopskrbu Velog Grablja i Brusja.
Vodovodna mreža otoka Hvara
Grad Hvar
Vodosprema Hvar
Voda u Hvar dolazi 1964. kroz južni cjevovod (profila 200 mm) iz vodospreme "Tunel"(kota preljeva 207 m.n.v.) u prekidnu komoru "Hvar" (kota preljeva 91,2 m.n.v.), a iz nje u vodospreme "Hvar 1", "Hvar 2" i "Hvar 3" ukupne zapremnine 4450 m3, izgrađene još u austrougarsko doba. Nakon probijanja tunela "Selca - Dubovica" cijev većeg kapacteta(dijelom 350, a dijelom 300mm) opskrbljuje naselje Milna i grad Hvar. Nakon rekonstrukcije hvarskih vodosprema 2003. godine, upotrebljavaju se novi materijali kao što su PEHD cijevi i INOX cijevi, umjesto starih salonitnih i čeličnih. Dakle, na zapadnom dijelu otoka Hvara, sva naseljena mjetsta su opskrbljena vodom. Što se Malog Grablja tiče, tamo za sada nema stalnih stanovnika, ali se planira i u skoroj budućnosti će se rješavat opskrba preko naselja Velo Grablje.
Vodovodna mreža otoka Hvara
Općina Sućuraj
Naselje Sućuraj ima vodoopskrbu putem podmorskog cjevovoda profila 150 mm i duljine cca 4 km iz Makarskog vodovoda koji je također izgrađen kao i prvi cjevovod od Bola do Oskorušice 1986. godine. Voda stiže gravitacijom iz vodospreme "Duba" do vodospreme "Sućuraj". Preostalo je izgraditi vodoopskrbni sustav za istočni dio otoka Hvara, od Poljica do Bogomolja, uključujući pripadajuće naseljene uvale. Projekti su u izradi te se očekuje realizacija ovog projekta financiranjem iz EU fondova. Stanovništvo u naseljima koja nisu voopskrbljena, već desetak godina dobiva pitku vodu autocisternama i to po cijeni kao svi ostali građani otoka, s time što prijevoz subvencionira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
